Predrasude o hrani

Unatoč pravoj poplavi informacija o tome kako se dobro jede a ipak ne deblja, većina nas ne uspijeva održavati zdravu težinu.

Unatoč pravoj poplavi informacija o tome kako se dobro jede a ipak ne deblja, većina nas ne uspijeva održavati zdravu težinu. Jedan od razloga je i taj što se i dalje slijepo držimo nekih predrasuda o hrani zbog kojih uvijek iznova upadnemo u iste zamke i iste prehrambene pogreške.

Jedan od najvećih mitova zasigurno je onaj o "čarobnom sredstvu" koje će nam pomoći da jedemo što god poželimo, da ne vježbamo, a da ipak gubimo na težini. Istražili srno za vas neke od upornijih predrasuda o prehrani, te načine kako zdravo smršaviti u okviru osobnih mogućnosti i bez pretjeranih očekivanja.

Kruh i krumpir debljaju

Ova je predrasuda bila prehrambeni zakon prije 30 godina, kada su dijete za mršavljenje redom sadržavale samo bjelančevine ili tek minimalnu količinu ugljikohidrata. Škrobna jela, kao neprijatelj broj jedan, bila su prognana s jelovnika. I prehrambene navike onog doba bile su drukčije. Jelo se više kruha i krumpira, a manje mesa nego danas. Stoga su nutricionisti preporučivali da se smanji broj kalorija, zabranjujući jela bogata škrobom. U ono doba jelo se i masno: kruh s maslacem, kruh i mast, kolači i torte s kremom od maslaca, jer drukčijih kolača i nije bilo.

Sto poduzeti? Zdravo jesti znači u svakom obroku uzimati i nešto od sljedećega: kruh, krumpir, tjestenina i riža. To su zasitna jela koja ne sadrže mnogo kalorija ni masnoća, a bogat su izvor prehrambenih vlakana. Ali, čuvajte se masnoća što idu uz ovakva jela: pripremite sendvič bez maslaca ili punomasnog sira, jedite krumpir pečen u ljusci radije nego pomfrit, ili uzmite lagani preljev od rajčice radije nego kakav masni umak.

U trudnoći žena može jesti što god Želi jer se ionako neizbježno udeblja

Većina budućih mama dobro zna daje ovaj "savjet"jako zastario. Nažalost, mnoge koje su ga slijedile znaju i koliko su teško gubile kilograme koje su neoprezno nakupile zato što su u trudnoći jele sve što im je prijalo.

U trudnoći žene čeznu za nekim određenim jelom, hormonske promjene bijesne u tijelu, a i promjena načina života pridonosi tome da se žena udeblja. Danas se, međutim, zna da je za normalan razvoj ploda dovoljno unijeti dnevno 200 kalorija više, i to ne od početka trudnoće već samo tijekom tri zadnja mjeseca, kada dijete u utrobi brže raste. Sto poduzeti? Uzimajte dodatak folne kiseline prije i tijekom prvih 12 tjedana trudnoće i jedite hranu bogatu željezom kao što su sušene marelice i špinat (nikako jetru jer sadrži mnogo vitamina A koji u prevelikim dozama može štetno djelovati na plod). Jedite zdravo, ali ne pokušavajte smršaviti tijekom trudnoće niti dok dojite.

Sve vrste masnoća su štetne

Nakon šećera, masnoće su postale glavni neprijatelj svakome tko stremi vitkosti. To, međutim, ne znači da ih treba sasvim izbaciti iz prehrane. Masti su važan dio prehrane jer se u njima otapaju vitamini A, D, E i K, a u malim su količinama neophodne i za zdravlje.

Sto poduzeti? Masti ne bi smjele činiti više od 35 posto kalorijske vrijednosti koju dnevno unesemo hranom. Svakako smanjite količinu životinjskih masti u prehrani (meso, mliječni proizvodi, industrijski proizvedeni kolači i keksi) jer potiču stvaranje aterosklerotskih naslaga u arterijama. Jedite ribu barem dvaput tjedno (srdela, skuša, tunjevina, losos...). Riba sadrži omega-3 masne kiseline koje smanjuju tu opasnost.

Jedite polako pa ćete manje pojesti

Na jednom britanskom studiju eksperimentalne psihologije i biologije provedeno je istraživanje na skupini studenata dragovoljaca o tome kojom brzinom treba jesti. Dijelu ispitanika rečeno je da prave stanke između zalogaja tjestenine prelivene umakom od rajčice. Pokazalo se da je ta skupina jela više, a bila manje sita nego kontrolna skupina koja nije pravila stanke između zalogaja.

Možda bi rezultati bili drukčiji u žena i osoba koje i inače prave stanke između zalogaja. Ipak, na temelju ovih pokazatelja zaključeno je da stanke između zalogaja ne pridonose sitosti, a ni tome da se manje jede. Sto poduzeti? Jedite onako kako vam najviše godi i odgovara.

Kilograme možemo skinuti samo dijetom, bez tjelovježbe

To nije sasvim netočno, jer će se tjelesna težina doista smanjiti ako se smanji broj kalorija unesenih hranom. No problem je zadržati tako postignute rezultate. Dugogodišnja proučavanja pokazuju da osobe koje redovito vježbaju lakše zadrže novu, nižu tjelesnu težinu, a da to mnogo teže uspijeva onima koji su tijekom dijete samo gladovali. Vježbanje potiče metabolizam, pa bolje i učinkovitije trošite kalorije nego kad ne vježbate. To znači da smijete čak i više jesti kad ste tjelesno aktivni. Vježbanje povoljno djeluje i na mišićni tonus, što onda pridonosi dobrom raspoloženju i optimizmu. Daje vam više samopouzdanja i razvija veću ljubav prema vlastitom tijelu. Sto poduzeti? Obogatite život tjelovježbom i fizičkim radom. Barem triput tjedno redovito vježbajte po 20 minuta, sve dok se malo ne zadišete. Da vam vježbanje ne bi teško palo, izmjenjujte aktivnosti - neko vrijeme neka to bude aerobik, zatim klasične vježbe, pa joga, vožnja biciklom, jogging, vježbanje uz videokasetu... što god vam se toga dana dopadne.

Pri kupnji hrane odaberite proizvode s najmanjim sadržajem masnoća

Sue Dibb, autorica knjige "Sto vam naljepnica ne kaže", piše o skrivenim mastima u hrani. Ako na naljepnici piše "nizak postotak masti" ili "s manje masti", to najčešće znači da ta hrana ipak sadrži priličan postotak masti (20 do 40 posto). A kad piše "85 posto bez masti", to znači daje u hrani ipak 15 posto masti, što nije malo. Riječi "lagano" i "light" ne znače da u namirnici nema masnoća, jer se riječ "lagano" može odnositi i na manje šećera ili kalorija uopće. S druge strane, nemasna hrana nije automatski niskokalorična, pa se ne možete osloniti na to da ćete smršaviti bez obzira koliko takve hrane pojeli. Što poduzeti? Provjerite dobro na naljepnici koliki je sadržaj masti i kalorična vrijednost određene količine neke namirnice. Ako namirnica ne sadrži masti, ne znači da si možete priuštiti dvije porcije!

Da biste smršavili, morate se odreći slatkoga

Ova se predrasuda temelji na tri krive pretpostavke: daje slatko samo izvor "praznih kalorija", da upropaštava apetit i da deblja. Ne pretvarajte šećer u zabranjenu hranu! On pridonosi količini kalorija kao i bilo koja druga namirnica, no ako ga uzimate u obliku voćnog jogurta ili slatkih žitnih pahuljica, znači da uz šećer uzimate i druge, korisne sastojke. Tako je lakše držati se dijete jer se ne odričete slatkoga i uz to se rješavate osjećaja krivnje jer ste "popustili" pred slatku*. Sto poduzeti? Uključite u svoj dnevni jelovnik dva manja slatka obroka kao sastavni dio uravnotežene prehrane.

Svaka je čokolada loša

Budući da sto grama čokolade sadrži oko 35 posto masti i donosi više od 500 kalorija, čokolada se nikako ne može svrstati u namirnice koje bi pomogle mršavljenju. Upravo obrnuto! Ali, čokolada nije samo slatkiš jer sadrži i važne korisne sastojke. Primjerice, kakaov maslac bogat je anti-oksidantom fenolom, a čokolada sadrži i željezo, magnezij (za živce i mišiće) i teobromin (za koji se smatra da pripomaže budnosti). Što poduzeti? Ako ne možete bez čokolade, priuštite si komadić dnevno, ali ne pretjerujte. Odaberite čokoladu koja sadrži najmanji postotak masnoća.

J.B.