Istine i neistine o hrani

Mogu li doista određene namirnice ublažiti bol, olakšati probavne smetnje ili smiriti osjetljivu probavu? Na čemu se temelje narodni "recepti" koji se generacijama prenose?

Svaki dan treba pojesti nešto toplo
Zapravo ništa ne upućuje na to da topli obrok ima prednosti u odnosu na hladni. Nema nikakvih znanstvenih dokaza da je organizmu dnevno potreban jedan kuhani obrok. Dapače, veći dio stanovništva na Zemlji vrlo rijetko ili gotovo nikada ne jede toplu hranu i nije primijećeno da to ima bilo kakav utjecaj na zdravlje. Često upravo kuhana i pečena hrana ima negativne strane, jer se zbog toplinske obrade gube važni sastojci ili se mogu razviti štetne tvari. Istina mnoge namirnice zagrijavanjem postaju ukusnije, čišće ili trajnije. Grah, primjerice, treba uvijek kuhati, jer u sirovom stanju sadrži otrovne lektine.

Toplo jelo

ER_09/Shutterstock.com


Mlijeko ublažava žgaravicu
Točno je da u prvom trenutku mlijeko doista donosi olakšanje kod žgaravice. Kako u svijetu prosječno svaka treća odrasla osoba povremeno pati od žgaravice, mnogi često primjenjuju ovaj domaći recept. Nažalost učinak mlijeka je kratkotrajan jer se ubrzo nakon konzumacije vatra u želucu rasplamsa još snažnije. Naime, udio masti u mlijeku dodatno stimulira stvaranje želučane kiseline. Postoje preparati u ljekarnama koji vežu na sebe kiselinu i tako neutraliziraju njeno djelovanje, a zatim se izlučuju iz organizma.

Zdrava hrana

Yuri Arcurs/Shutterstock.com


Začini nisu za one osjetljivog želuca
Osjećaj žarenja gornjem dijelu trbuha, podrigivanje, osjećaj nadutosti tipični su simptomi nadraženog želuca. Pogođene osobe često svjesno izbjegavaju jela koja su jako začinjena. No, to je pogrešno, jer umjesto da potiču, jaki začini mogu čak ublažiti želučane tegobe. Oni, naime pospješuju prokrvljenost želučane sluznice, a istraživanja potvrđuju da tako brže prolaze manje upale.

Veliku nuždu treba obaviti svaki dan
Prehrambene navike, kretanje i djelovanje hormona utječu na aktivnost crijeva. Stolicu ne moramo imati svaki dan. Tek ako izostane tri-četiri dana, potrebno je posegnuti za pomoćnim sredstvima. To mogu biti u vodi omekšane suhe šljive, ali i neki od preparata iz ljekarne.

Jogurt štiti crijeva
Ako mislite da je za crijevnu floru dobar bilo koji mliječni proizvod, griješite. Samo probiotički jogurti pozitivno utječu na crijevnu floru. Bakterije koje oni sadrže stabiliziraju crijevnu floru i dugoročno jačaju imunitet. Stoga se pacijentima koji uzimaju antibiotike preporuča da pojedu probiotički jogurt. Nuspojave koje nastaju od antibiotika tako se mogu znatno umanjiti.

Likeri potiču probavu
Nakon obilnog jela, primjerice masne patke ili zelja s mesom mnogi uzimaju razne likere. Gorke tvari iz takvih pića navodno potiču proizvodnju žući, čime se sprečavaju osjećaj nadutosti. Nije točno! Osobe osjetljivog želuca radije neka zaobilaze likere. Biljni likeri mogu nadražiti želučanu sluznicu i izazvati bolove i žgaravicu. Bolje iz ljekarne uzeti: kapi s ekstraktima bilja kima, matičnjaka, rosopasa i sladića sadrže niže udjele aktivnih tvari, te stoga učinkovito umiruju želudac, štite ga od viška kiselina i djeluju protuupalno.

Komentari