Mnogi stručnjaci diljem svijeta testirali su učinak raznih vrsta namirnica na razinu glukoze u krvi i stvorili...
Mnogi stručnjaci diljem svijeta testirali su učinak raznih vrsta namirnica na razinu glukoze u krvi i stvorili novi koncept klasifikacije ugljikohidrata, temeljen na njihovom tzv. glikemijskom indeksu.
Glikemijski indeks je kategoriziranje hrane prema njenom trenutačnom učinku na razinu glukoze u krvi. On nam govori hoće li hrana podići razinu glukoze u krvi dramatično, umjereno ili lagano. Složeni ugljikohidrati koji se razlažu polako, oslobađajući glukozu postupno u krv imaju nizak glikemijski indeks. Kad jedemo takvu hranu, gušterača ne mora naporno raditi i proizvodi manje inzulina. Ali, to nije sve - istodobno naš organizam brže sagorijeva masti, što znači da je manja šansa da se nakupljaju u tijelu.
Ugljikohidrati koji se razlažu brzo, imaju najviši glikemijski indeks. Oni dovode do naglog rasta razine glukoze u krvi, a gušterača radi pod naporom i luči više inzulina. Visoka razina inzulina uzrokovana ugljikohidratima visokog glikemijskog indeksa dovodi do povišenja razina masti u krvi, visokog tlaka te povećanog rizika od srčanog infarkta. Hrana s niskim glikemijskim indeksom ima veliku ulogu u prevenciji srčanih oboljenja, ali bi mogla biti isto tako važna i za one koji već imaju neko srčano oboljenje.
Gotovo svaka osoba koja ima neko srčano oboljenje, drži se jelovnika s malo masnoća, no to rezultira većim unosom ugljikohidrata. Zato, treba paziti da se jedu ugljikohidrati s niskim glikemijskim indeksom.
Istraživanja su pokazala da osobe koje su bila na dijeti s niskim glikemijskim indeksom imala znatno povišene vrijednosti "dobrog" HDL kolesterola, za razliku od osoba koje nisu bile na takvoj prehrani.
.jpg)
Komentari