Gotovo je svatko od nas barem jednom u životu pokušao promijeniti način prehrane sa željom utjecanja na vlastitu težinu. Međutim, što su dijete zapravo i koliko o njima znamo?
Kada se radi o dijetama, ljudi često misle kako su one izum modernog doba, budući da im je popularnost znatno porasla u razdoblju osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. Međutim, dijete kao takve i ideja o njima postoji već dugi niz godina - vjerojatno puno duže nego što mislite.
Značenje riječi dijeta drastično se promijenilo kroz povijest, te je u određenim vremenskim razdobljima bilo asocirano s kažnjavanjem ili izgladnjivanjem. Riječ dijeta dolazi od latinske riječi diaeta, odnosno grčke díaita i u to je vrijeme označavalo razuman i umjeren način življenja, odnosno nije upućivalo konkretno na prehranu i ograničenja iste. Danas, prema Hrvatskom jezičnom portalu, ona predstavlja „način prehrane koji se zasniva na umjerenosti ili na odricanju od pojedinih tvari ovisno o svrsi dijete, u prvom redu masnoća“. Tek kasnije, ova se riječ počinje povezivati s namirnicama koje se svakodnevno konzumiraju. Dijeta je sada „oznaka“ za svaki pokušaj i želju za gubitkom težine, iako 98% njih ne daje pozitivan rezultat, a cjelokupna je industrija vrijedna 80 milijardi dolara.
Dijete se prvi put javljaju puno prije 19. i 20. stoljeća i to u vrijeme Hipokrata, u 3. st. pr. Kr., jer je on i sam shvaćao kako su osnove zdravlja dobra hrana i tjelovježba, dok su Grci općenito vjerovali kako je masnoća fizički i moralno štetna, te da bi hrana trebala biti jednostavna i obična.
Zanimljivo je kako se, nakon Grka, dijete u literaturi ne spominju sve do 19. stoljeća. Od tada pa sve do danas nastao je vrlo velik broj različitih dijeta i pristupa prehrani. Od Horacea Fletchera, koji je zagovarao žvakanje hrane 100 puta u minuti prije nego se ona proguta i tekuće dijete koja se svodila samo na pijenje vina prema Vilimu Osvajaču, do Williama Bantinga koji je postao prvi koji je zabilježio napredak postignut konzumiranjem vrlo malo ugljikohidrata i puno proteina (meso, riba). Nedugo nakon njegova uspjeha, velike su tvrtke počele proizvoditi različite proizvode kojima bi olakšale proces mršavljenja. Ti su proizvodi često sadržavali laksative, sredstva za čišćenje, arsen ili amfetamine i druge nesigurne sastojke.
Međutim, era modernih dijeta počinje onom iz dvadesetih godina prošlog stoljeća, koja je uključivala brojanje kalorija, a njezina je izumiteljica bila Lulu Hunt Peters. Ona je hranu definirala kroz kalorije i ograničavanje istih na samo 1200 dnevno. Njezin je uspjeh potaknuo nastanak brojnih drugih dijeta koje su se, također, temeljile na brojanju kalorija kao metode za gubitak suvišnih kilograma. S druge strane, od tada pa do danas, razvio se velik broj dijeta koje su temeljene na drugim principima, poput Atkinsove dijete i njezine nove verzije iz 2012. godine koju je prakticirao veliki broj poznatih osoba ili pak dijete koja se temelji na krvnoj grupi osobe, Dukanove dijeta, brze dijete (5:2) i drugih.
Jednu stvar koju sigurno znamo je da većina dijeta nema dugoročan učinak mršavljenja, pogotovo ako se radi o brzim dijetama pomoću kojih se izgubi puno kilograma u vrlo kratkom vremenu. Osim što takve dijete nisu dobre za organizam i za zdravlje čovjeka, vrlo često imaju „bumerang efekt“ jer se višak kilograma koje ste izgubili uglavnom vrati, a ponekad i u većoj količini.
Stoga je potrebno jesti umjereno, i to hranu koja je hranjiva i bogata nutrijentima, a dokle god trošite više nego što unosite u organizam, straha nema!
L. K.
Komentari