Kada dijete koje ima alergiju dođe u kontakt sa alergenom tijelo djeteta pogrešno ga vidi kao opasnog nametnika i otpušta veliku količinu histamina i ostalih kemikalija kako bi se uspješno borili sa njima
Što je alergija?
Alergija je imunološka reakcija na supstancu koje se nalazi u okolišu i naziva se alergen. Kada dijete koje ima alergiju dođe u kontakt sa alergenom (bilo da se radi o dodiru, udisanju, kroz hranu ili cjepivom) tijelo djeteta pogrešno ga vidi kao opasnog nametnika i otpušta veliku količinu histamina i ostalih kemikalija kako bi se uspješno borili sa njima.
Ove kemikalije iritiraju tijelo i uzrokuju simptome kao što je curenje iz nosa, kihanje, svrab i kašljanje. Simptomi mogu biti blagi ili pak malo jači, s prekidima (sezonske alergije na primjer) ili pak učestale zbog konstantne izloženosti alergenima.
U nekim slučajevima alergeni mogu izazvati vrlo ozbiljne reakcije koje se nazivaju anafilaktički šok. Ako osoba dođe u stanje anafilaktičkog šoka, to se smatra hitnim slučajem i osoba zahtjeva hitnu medicinsku pomoć. Neki od simptoma anafilaktičkog šoka uključuju poteškoće sa disanjem i oticanje koje može biti po život opasno.
Koji su primjeri alergena?
Mogući alergeni koji izazivaju reakcije uključuju hranu, lijekove, dlake životinja, čestice prašine, plijesan i pelud. Alergeni mogu uzrokovati respiratorne simptome, zbog alergena koje udišemo, simptome na koži kao što je ekcem ili pak probavne probleme zbog alrgena na hrani.
Što uzrokuje nazalne alergije?
Neki od najvjerojatnijih krivaca za nazalne alergije su:
Čestice prašine – mikroskopski organizmi koji se razmnožavaju na stanicama mrtve kože. Otprilike 85% svih osoba koje imaju alergije su alergične na čestice prašine.
Životinjska dlaka – dlake životinja također uzrokuju brojne alergijske reakcije, bilo da se radi o mačjim, psećim ili bilo koje ostale životinje s dlakom.
Pelud – pogotovo pelud sa stabala, trave i korova.
Plijesan – gljivice koje se mogu pronaći u vlažnim dijelovima kuće kao što su kupaonice, podrumi ili vanjskim zgradama izloženi vlažnoj klimi.
Neka djeca su alergična i na pernate jastuke, te na vunene prekrivače. I dok se još velika većina stručnjaka ne slaže s time da dim duhanskih proizvoda uzrokuje alergijske reakcije, on ga svakako može još više pospješiti.
Kako razaznati da li dijete ima nazalne alergije ili je samo prehlađeno?
Zbog toga što su simptomi nazalne alergije jako slični simptomima obične prehlade (curenje nosa, vodenaste oči, kašalj, kihanje i slično) može biti vrlo teško raspoznati razliku. Unatoč tome postoje ipak neki znakovi koji su specifični samo za alergije.
Zapitajte se slijedeća pitanja:
Da li moje dijete uvijek djeluje prehlađeno? Prehlade inače prođu od sedam do deset dana nakon prvih simptoma, alergije duže traju.
Da li je mome djetetu uvije začepljen nos ili pak konstantno curi?
Da li sluz iz nosa izgleda vrlo bistro i da li je rijetka? Sluz prilikom prehlade može biti žućkasta ili zelenkasta.
Da li moje dijete često kiše?
Da li su mome djetetu oči natekle, da li su crvene i vodenaste?
Da li je koža ispod očiju mog djeteta tamno ljubičasta ili plava?
Da li moje dijete vrlo često diše na usta?
Da li moje dijete ima uzastopan ili dugotrajan kašalj?
Da li je koža mog djeteta iritirana i osuta?
Ako je odgovor pozitivan na jedno ili više ovih pitanja, postoje vrlo velike šanse da je vaše dijete alergično na nešto iz svoje okoline. Djeca koja imaju problema sa nazalin alergijama su izloženija infekcijama uha, astmi i infekcijama sinusa.
Da li su alergije nasljedne?
Dijete može naslijediti osjetljivost na alergije, no to ne mora značiti da će biti alergično na istu stvar kao roditelj. Na primjer, ako jedno od bioloških roditelja djeteta ima alergiju na sijeno ili na kućne ljubimce, šanse su otprilike 50% da će dijete imati neku vrstu alergija. Ove šanse rastu do čak 80% ako oba roditelja imaju neku vrstu alergije.
Kako znati kada će vaše dijete postati alergično?
To ovisi o tome koliko je dugo vaše dijeto izloženo pojedinom alergenu. Obično treba proći vremena kako bi se alergija razvila. Svaka osoba sa alergijama ima prag kojeg je potrebno prijeći prije nego što alergen izazove bilo kakvu reakciju. Taj postupak može potrajati i nekoliko mjeseci.
Stoga ako je vaše dijete naslijedilo osjetljivost alergije na mačju dlaku, ono neće biti u opasnosti sve dok ne bude izloženo dlakama mačke, pa čak i ako je neko vrijeme izloženo. Naime dijete također može imati reduciranu reakciju. Ako dijete bude u blizini životinje duže vrijeme u jednom trenutku će vaš imunološki sustav početi reagirati i stvarati neku vrstu otpora prema tim alergenima.
Sezonske alergije na pelud ili travu ne pokazuje svoju ružnu stranu prije nego što dijete napuni tri ili četiri godine. Ovo je zbog toga što je vrlo rijetko izloženo tim alergenima koje inače traju samo nekoliko tjedana godišnje.
Kako otkriti na što je moje dijete alergično?
Potrebno je samo malo detektivskog rada kako bi otkrili na što je vaše dijete alergično. Nakon što posumnjate na nešto odvedite svoje dijete na testiranje i otkrijte na što je točno alergičan. Jedan od znakova može biti vrijeme kada se alergija počne pojavljivati.
Alergije na plijesan se najčešće događaju za vrijeme vlažnog i kišnog vremena i može biti vrlo teško razaznati da li se radi o alergiji ili je samo u pitanju obična prehlada. Alergija na čestice prašine najčešće uzrokuje probleme sa disanjem i kašljanjem u jutro tijekom cijele godine. Alergije povezane sa peludom su najčešće u proljeće, ljeto i jesen.
Ne morate udaljiti vašeg kućnog ljubimca iz doma, jer je potrebno malo više vremena od par dana da se zaključi na što je dijete točno alergično. Stručnjaci su dokazali da tek godinu dana nakon što dijete nije izloženo dlakama životinja ono pada na tu razinu da više ne smeta alergičnim ljudima.
U drugu ruku, ako maknete svoje dijete iz blizine kućnog ljubimca (na neki odmor) i ako vam se čini da mu je bolje, tada imate dobar, no ne i istinit, trag. Također trebate zaključiti da postoji mogućnost da je vaše dijete možda alergično na nešto drugo što se nalazi u vašem domu.
Ako ne možete otkriti na što je zapravo vaše dijete alergično, tada je pravo vrijeme da posjetite liječnika. Liječnik će pregledati vaše dijete i postavljati vam veliki broj pitanja. Ako liječnik zaključi da se radi o alergijama, on će vas poslati stručnjaku iz tog područja ili će pak predložiti da obavite neke pretrage kako bi bio siguran da se radi o alergiji.
Krvne pretrage nisu uvijek točne kao testovi na koži. Stoga ako krvne pretrage pokažu da postoji prisutnost alergije tada će liječnik obaviti testove na koži. Za taj postupak je neophodno da odete kod specijaliste.
Za vrijeme tih testova, stručnjak će na kožu vašeg djeteta stavljati male količine alergena. Ako je dijete alergično na određenu supstancu, na koži će se pokazati reakcija koja je slična ugrizu komarca. Mlađa djeca imaju manje reakcije od starije djece, no kako god testove je potrebno obaviti što prije.
Imajte na umu da će testovi pokazati na što je vaše dijete alergično do tog trenutka- može se dogoditi da će se to promijeniti kako dijete postaje starije. Ako liječnik očita negativne testove na alergije vašeg djeteta, a vaše dijete još uvijek ima simptome, postoji vrlo velika mogućnost da će se on pokazati u narednih šest do dvanaest mjeseci.
Alergije su vrlo opasne i dobro bi bilo da što prije obavite sve testove i da zaštitite svoje dijete na vrijeme.
J.B.
Komentari