Djeca najčešće obolijevaju od virusnih bolesti, osobito u zimskim mjesecima, a kako im obrambeni sustav još nije sasvim razvijen teže ih podnose.
Virusi su vrlo sitni organizmi koji se vide tek pomoću elektronskog mikroskopa. Ima ih jako različitih, mnogi nisu ni poznati, a uzrokuju najrazličitije bolesti: od blagih do veoma teških, čak smrtonosnih.
Djeca najčešće obolijevaju od viroza, osobito u zimskim mjesecima, a prenose se lako i relativno brzo, osobito u zatvorenim prostorima, gdje mnogo djece boravi u bliskom kontaktu. To su blage virusne bolesti i ne ostavljaju posljedice. Gripa je puno ozbiljnija virusna bolest.
Za vrijeme akutne faze virusne bolesti, kao što su gripa ili hunjavica, dijete obično ima povišenu tjelesnu temperaturu, iscrpljeno je, klonulo, neraspoloženo, kašlje, može povraćati, imati proljev. Tada je virusna bolest u svom zenitu, što znači da se virus intenzivno množi u organizmu i krvotoku i da se organizam svim snagama suprotstavlja bolesti. Organizam i sam traži najbolji način zaštite, a to je mirovanje, ležanje, uzimanje tekućine.
Gorilla/Shutterstock.com
Djeca predškolske i rane školske dobi još nemaju sasvim razvijen obrambeni sustav, pa teže podnose virusne bolesti. Tada dijete obavezno treba izdvojiti iz njegove sredine (vrtića, škole) i ostaviti ga u krugu obitelji. To je važno i zbog njegova oporavka, koji je značajno brži kod kuće, a i zbog zaštite od širenja bolesti na ostalu djecu. Malom bolesniku treba davati dosta tekućine, vitamina u obliku svježeg voća i povrća ili u obliku pripravaka.
Dijete obično ima jako povišenu tjelesnu temperaturu (višu od 38 stupnjeva Celzijusovih) pa je svakako treba sniziti oblozima od mlake vode, tuširanjem i lijekovima primjerenim djeci. Dijete će i samo tražiti da leži jer dok se loše osjeća nema potrebu za igrom. Dok traje povišena temperatura najbolje je da ostane u kući, odnosno sve dok samo ne počne s uobičajenom aktivnošću.
Bilo kakvo intenzivnije tjelesno naprezanje za vrijeme virusnih bolesti može dovesti do komplikacija kao što su produljeno trajanje bolesti, sekundarne bakterijske infekcije (upala pluća, upala moždanih ovojnica...).
Nije također dobro izlagati kožu i glavu suncu za vrijeme, ali ni neposredno nakon ovih bolesti, jer se i time može oslabiti imuni odgovor organizma na bolest.
Bez obzira na to koji je uzročnik, virusne bolesti treba "odbolovati". U fazi oporavka svakako je dobro lagano kretanje na svježem zraku. To mogu biti kratke svakodnevne šetnje u šumi ili najbližem parku. Dijete se ne treba vraćati u vrtić ili školu dok nisu nestali znakovi bolesti i dok samo nije raspoloženo za uobičajene dnevne aktivnosti.
Komentari