Liječenje smijehom je novina u medicinskom svijetu, brojna istraživanja su dokazala da je svakodnevna doza smijeha jedan od najboljih lijekova.
Iscrpljeni svakodnevnim stresovima i gomilom blažih simtpoma, teškom se mukom dovlačite do liječnika. Bol u donjem dijelu koja nikako ne popušta, ne možete se osloboditi kašlja i osjećate se trajno umorni. Liječnik vas strpljivo sasluša, napravi nekoliko bilježaka i daje vam recept: "Uzimajte redovite doze smijeha i dođite mi ponovno za dva tjedna."
Ovaj vam scenarij možda zvuči nevjerojatno, ali medicina smijeha je jedna od grana moderne medicine koje se najbrže šire. Već je objavljeno više od 500 znanstvenih radova o njenim fiziološkim i psihološkim korisnim učincima, a prije tri godine u Britaniji je omogućeno liječenje na prvoj klinici smijeha. Liječenje zabavom je velika novost.
"Moderna medicina, koju optužuju da je previše tehnička i previše zaokupljena bolestima, pokazuje spremnost istraživati medicinsku ulogu emocija, dodira i smijeha", kaže Robert Holden, osnivač Klinike smijeha u Birminghamu.
Osim što pomaže dubljem disanju, smijeh regulira srčani ritam, uravnotežuje krvni tlak i smiruje mišiće. Onaj trenutak kad se naš osmijeh pretvori u smijeh koji potakne rekacije u cijelom tijelu, mišići lica se počinju stezati. Tada dolazi do stimulacije potkožnih krvnih žila koje dovode krv u mozak, pa se samim time poboljšava protok krvi.
Lijek za stres
Ta vježba za lice ne pomaže samo pojačati dotok hranjivih tvari i kisika u vaš mozak, nego mijenja i raspoloženje. Dolazi do pojačanog lučenja endorfina, hormona koji potiču da se osjećamo euforični.
Smijeh je najbolji lijek protiv stresa. Kad smo u stresu, aktivira se simpatički autonomni živčani sustav. Oslobađa se adrenalin, ubrzava frekvencija rada srca, povisuje se krvni tlak, ubrzava se disanje i krv se preusmjerava u mozak, srce i mišiće. Oslobađa se kortizol, krv postaje viskoznija i sklonost zgrušavanju se povećava. Povisuje se razina kiseline u želucu. Usporava se probava, a jetra pojačano oslobađa glukozu u krv.
No smijeh, jednom kad počne djelovati, smiruje i opušta tijelo. Smijeh obuzdava hormone stresa - kortizol i adrenalin - zbog čega se osjećamo veseli i puni zdravlja. Razdragani "trbušni" smijeh može razgibati mišiće, živce i unutarnje organe.
Medicina smijeha
Kada biste se sat vremena gromoglasno smijali, sagorjeli biste 600 kalorija. Provedena medicinska istraživanja su pokazala da se čak 400 mišića u našem tijelu pokreću dok se smijemo. Sko se dovoljno smijete vaše tijelo proizvest će dovoljno hormona sreće, endorfina za djelotvornu unutrašnju tjelovježbu.
Otkako je 1991. počela s radom prva klinika smijeha, više od 5000 zdravstvenih djelatnika pohađalo je tečajeve i predavanja o tome kako uključiti medicinu smijeha u svakodnevni posao. Medu bolesnicima koji su upućeni u kliniku ima onih s tjelesnim bolestima kao što je visoki krvni tlak, kao i onih koji se nisu mogli pomiriti s gubitkom voljene osobe ili razvodom.
.jpg)
Strip - analgetik
Holdenove radionice obično započinju vježbom nazvanom "simulirani osmijesi". Od svojih "učenika" Holden traži da se prisjete kad su posljednji put bili uistinu veseli i da pokušaju ponovno proživjeti taj trenutak. Ideja se temelji na činjenici da mozak ne može raspoznati razliku između stvarnog i odglumljenog smijeha, objašnjava Holden. Njegove druge tehnike uključuju "sretno disanje", oblik dubokog disanja kojim se potiče opuštanje, "oslobađanje djeteta u nama", pronalaženje i izražavanje naše skrivene djetinje prirode i "transcendentalni" smijeh u kojem nekoliko minuta stojite pred ogledalom i smijete se sebi.
Iako smo oduvijek instinktivno znali da smijeh može biti najbolji lijek, tek su u novije vrijeme znanstvenici uspjeli prepoznati fiziološke procese koji su uključeni u njega. Nakon što je Norman Cousins, američki novinar koji boluje od ankilozantnog spondilitisa (reumatska bolest) izjavio da mu se zdravstveno stanje znatno poboljšalo gledanjem komedija braće Marx te čitanjem stripova, znanstvenici su pokušali otkriti tajnu smijeha. Cousins je rekao da mu je 10 minuta smijeha osiguravalo smanjenje boli još dva sata nakon toga. Njegov je slučaj čak objavljen u jednom stručnom medicinskom časopisu.
Možda je najuzbudljivije istraživanje o smijehu ono provedeno na području psihoneuroimunologije, kojim se ispitivao utjecaj na naš imunološki sustav. Istraživanje pokazuje da ne smijemo obuzdavati ljutnju, jer to šteti normalnom funkcioniranju našeg obrambenog sustava, dok s druge strane smijeh, sreća i veselje pomažu potaknuti ga.
Doktor Lee Bark iz Kalifornije otkrio je da smijeh tjera imunosni sustav na stvaranje T-limfocita, koji pomažu u borbi protiv infekcija, te smanjuje razine kortizola, adrenalina i hormona rasta u tijelu. Tjelesno i psihološki, smijeh je sigurnosni ventil kojim se oslobađate napetosti i nervoze, kaže Holden.
Zaštitni sloj
Pokažu li se teorije psihoneuroimunologa točnima, smijeh bi mogao biti jedan od najboljih preventivnih načina da se zaštitimo od opasnih bolesti kao što je rak. Jedan od najboljih američkih stručnjaka za vezu uma i tijela, dr. John Motyl, kaže da nam, kada mozak registrira stresni odgovor, prijeti preopterećenje nekih živčanih putova.
Mozak može poslati poruku do motornog neurona pa se tijelo pokreće, ili prenijeti signal u dio zadužen za govor pa bijes pretvaramo u riječi. Ako se ne dogodi nijedna od tih reakcija, odgovor na stres se putem središnjeg živčanog sustava prenosi na imunološki sustav. Neki liječnici smatraju da to može dovesti do pojave raka, no isto tako tvrde da se ciklus obuzdavanja stresa može razbiti dobrim smijehom.
Problem je u tome, kaže Holden, što većina ljudi čeka da im sreća dođe, umjesto da je sami potraže. Jedan od najboljih koraka prema sreći je ponovno otkriti našu djetinju prirodu. Dijete se dnevno nasmije 150 puta, odrasli šest. Ne prestajemo se smijati zato što starimo, već starimo zato što se prestajemo smijati.
J. B.
Komentari