Australski istraživači su se angažirali kako bi razumjeli prirodu smijeha. Ann Hale, medicinska antropologinja...
Australski istraživači su se angažirali kako bi razumjeli prirodu smijeha. Ann Hale, medicinska antropologinja sa Sveučilišta u Sydneyu, zastupa tezu društvenog i kulturalnog konteksta smijeha.
Ona vjeruje kako se šale zasnivaju na interakciji dva nesuglasna koncepta. Kao primjer navodi šalu o zatvoreniku koji je kartao sa svojim čuvarima i pri tome varao, pa su ga ovi izbacili iz zatvora. «Zatvori imaju pravila po kojima vas drže zatočenim,» rekla je gospođa Hale, «No, ukoliko varate, biti ćete izbačeni van. To je očigledni primjer dva različita koncepta.» Po njoj, kada se smijemo zato što je netko pao, nas ne nasmijava proces padanja nego bezuspješan pokušaj te osobe da se održi na nogama.
U istraživanjima koja je provela gospođa Hale je otkrila da «nesuglasje dva koncepta» ljudi otkrivaju već u prvoj godini svog života. Beba će se nasmijati ukoliko majka počne puzati prema dječjeg krevetca. Razlog njezinom smijehu je to što je majčino puzanje u kontradikciji s konvencijom da bebe pužu a majke hodaju. Istovremeno takvo ponašanje beba sugerira da mi reagiramo da kontekstualno nesuglasje i prije nego što shvatimo šalu. Gospođa Hale smatra da se takvi moždani procesi mogu usporediti s tenisačem koji vraća protivnički servis bez ikakvog prethodnog razmišljanja.
Po svemu sudeći, smijeh je izuzetno važan upravo zbog toga što omogućava prekid razmišljanja. Tokom dana naš mozak je preopterećen gomilom najrazličitijih misli, a upravo smijeh mu pruža mogućnost toliko potrebni time out. Smijeh pripada onoj vrsti svjesnosti koja ne robuje uobičajenim imperativima svakodnevnog življenja.
Po gospođi Hale, on je jedinstveni ljudski talent koji djeluje unutar kulturološkog konteksta ali istovremeno transcendira kulturu. Kroz razumijevanje smijeha možemo bolje približiti pravoj prirodi svjesnost i time bitno poboljšati svoj život. Očigledno je da su ljudi koji se smiju sretniji od onih koji to ne čine.
Komentari