Zabluda je da vino gasi žeđ. Pije se oduvijek, ali zbog njegova ukusa, mirisa i opojnog djelovanja.
Samo po sebi vino je korisno po zdravlje i ubraja se u hranu. No previše vina vodi opijenosti, a ona dovodi do pospanosti, što je posljedica umirujućeg djelovanja alkohola na središnji živčani sustav. Velika količina alkohola, osobito na prazan želudac izaziva znakove otrovanja pa nastaje slabost, mučnina, povraćanje, a moguće je da nastupi i gubitak svijesti, pa i koma.
Važan je i udio šećera
Birate li vino u trgovini, možete se odlučiti za bijelo, ružičasto ili crno vino. Bijelo vino radi se od grožđa bez kože, crno od grožđa s kožom, a ružičasto vino s malo kožica. Osim prema boji, vino se dijeli i prema jačini, odnosno volumnom postotku etilnog alkohola. Najčešće se on kreče od 7 do 22 volumna postotka. Vino može biti i suho, polusuho ili slatko. U litri suhog vina ima do 10 g šećera, polusuhog do 20 g, a u litri slatkog više od 20 grama. Aroma i kvaliteta vina ne ovise samo o vrsti grožđa, sastavu tla i klimi već i načinu proizvodnje. Stoga pažljivo čitajte etikete i izaberite vino koje vam najviše odgovara.
Koja je prava mjera
Pitanje je koliko vina smijemo popiti. Liječnici preporučuju do dva decilitra dnevno, uz jelo. Ta količina sprečava moždani i srčani udar, a ne utječe na krvni tlak. Naime, vino sadrži flavonoide, skupinu biljnih tvari koje čuvaju zdravlje, pa čak pomažu i u liječenju nekih bolesti. Suprotno uvriježenu mišljenju, flavonoidi se ne nalaze samo u crnom vinu. Ima ih i u bijelom, ali 10 puta manje. Najjednostavnija podjela flavonoida je na proantocijanidine, kvercetin, bioflavonoide citrusa i polifenole zelenog čaja. Svi se oni nalaze u vinu i pomažu u zaštiti naše- ga zdravlja. Pri tome je jedino važno da se vino uzima uz obrok, najbolje večeru, i da se ne pretjera. Jer ono što je lijek u malim količinama, u velikima djeluje kao otrov!
Komentari