Trenutačno u Hrvatskoj od nekog oblika depresivnog poremećaja pati najmanje između 100.000 i 200.000 osoba
Trenutačno u Hrvatskoj od nekog oblika depresivnog poremećaja pati najmanje između 100.000 i 200.000 osoba, a svaki peti Hrvat doživjet će barem jednu depresivnu epizodu u životu.
Zasad se čini da su žene ugroženije od muškaraca, jer se kod njih depresija dijagnosticira dva do tri puta češće nego kod "jačeg spola". No te brojke mogu biti i posljedica činjenice da muškarci zbog stida rjeđe traže liječničku pomoć.
Što uzrokuje depresiju?
Pojava depresije je sa smanjenom aktivnošću neuroprijenosnika. Njih živčane stanice koriste za međusobnu komunikaciju, odnosno prijenos impulsa. Neki od neuroprijenosnika, poput serotonina, noradrenalina i dopamina, imaju prirodnu antidepresivnu funkciju, koju ne mogu provoditi ako se njihova razina u mozgu smanji.
Drugi bitni čimbenici za nastanak depresije su vanjski čimbenici, kao što su pretrpljeni stres, nepravilna prehrana, manjak svjetla, slaba tjelesna aktivnost, konzumacija alkohola te nekih lijekova i narkotika. Pokazalo se da neke osobe imaju urođenu sklonost (predispoziciju) depresiji, koja se genski prenosi.
Simptomi depresije
Depresija se može prepoznati po nizu simptoma, a svaki se bolesnik jačinom i vrstom simptoma razlikuje od drugoga. Najčešći su simptomi depresije:
- gubitak interesa, uživanja, motivacije
- potištenost, turobno raspoloženje, samosažaljenje, osjetljivost, ranjivost, razdražljivost nesposobnost uživanja u prije ugodnim stvarima ili aktivnostima ("ništa me ne veseli")
- bezvoljnost, letargija ("ništa mi se ne da")
- samooptuživanje i osjećaj krivnje, bezvrijednosti i suvišnosti
- pesimizam, beznadnost, bespomoćnost, gubitak realnih planova za budućnost
- osjećaj tjeskobe, straha, zabrinutosti, strepnje
- umor, iscrpljenost, gubitak energije, smanjena aktivnost, usporenost
- smetnje u nagonskoj sferi (nesanica ili prevelika potreba za snom, značajno oslabljen apetit uz pad tjelesne težine ili povećan apetit, slabljenje seksualne želje)
- kognitivne smetnje (oslabljena koncentracija, teškoće s pamćenjem)
- tjelesni bolovi koji nemaju tjelesne uzroke
- suicidalna razmišljanja i pokušaji
Liječenje depresije
U liječenju depresije najčešće se koriste lijekovi, tzv. antidepresivi. Oni uklanjaju ili ublažavaju simptome bolesti u roku od jednog do šest tjedana, a mogu se kombinirati i s drugim postupcima te psihoterapijom. Antidepresive treba uzimati neprekidno i točno prema uputama liječnika, bez odstupanja ili "improvizacija" kojima su oboljeli katkad skloni. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje antidepresiva i šest do deset mjeseci nakon nestanka simptoma, a neki stručnjaci zagovaraju višegodišnje ili čak doživotno uzimanje lijekova kod pacijenata s kroničnom depresijom.
Što treba znati o uzimanju anntidepresiva?
Antidepresivi NE djeluju odmah, poput analgetika ili sredstava za smirenje.
Ovisno o obliku bolesti, potrebno je između jednog i šest tjedana da lijekovi dovedu do poboljšanja. Presudno je da se uzimaju neprekidno i uz potpuno pridržavanje uputa.
Dostupne vrste antidepresiva ne udovoljavaju potrebama svih bolesnika podjednako uspješno:
- Kad se jedan lijek pokaže nedjelotvornim, liječnik može povisiti dozu. propisati drugi lijek (s drukčijim mehanizmom djelovanja) ili prvom dodati drugi lijek ili pak hormone štitnjače.
- Kada se lijek pokaže slabije podnošljivim, liječnik će propisati lijek zbog kojeg se ne bi trebale javljati nuspojave. Na tržištu postoje antidepresivi koji nemaju klinički značajno djelovanje na serotonin i ne uzrokuju neke od nuspojava koje se često javljaju na terapiji ostalim antidepresivima, kao što su seksualna disfunkcija, dobivanje na težini i pospanost, a koje mogu biti uzrokom prestanka uzimanja terapije. Antidepresivi ne izazivaju ovisnost. Ako pacijent lijek mora uzimati dugoročno, to je zato što to zahtijeva priroda bolesti, a ne zbog toga što lijek stvara ovisnost.
Antidepresivi ne ometaju oboljelog u rješavanju problema u životu, ako postoje. Dapače, osposobljavaju ga za njihovo rješavanje. Antidepresivi ne služe za guranje životnih problema pod tepih, niti za njihovo potiskivanje. Depresivnom je bolesniku upravo depresija najveći životni problem i prvi koji treba riješiti.
Komentari