Vjerujemo da znamo sve o njima, a ipak gotovo svakodnevno o antibioticima doznajemo nešto novo
Vjerujemo da znamo sve o njima, a ipak gotovo svakodnevno o antibioticima doznajemo nešto novo. Osim toga, stalno se povećava popis bolesti protiv kojih se propisuju. Primjerice, propisuju se za liječenje želučanog ulkusa ("čira"), neuroloških bolesti jer je utvrđeno da su bakterije jedan od njihovih uzročnika, a možda će se ubrzo koristiti i u liječenju nekih oboljenja srca i krvnih žila.
Postoje i suprotni primjeri: na osnovi novih istraživanja napuštena je uporaba antibiotika u liječenju bronhitisa jer se bronhodilatatorima postižu znatno bolji rezultati. Vrlo često se čuju upozorenja o opasnostima prekomjerne uporabe antibiotika. Što je točno i što bi trebalo znati o tim lijekovima?
Antibiotici ne uništavaju viruse
Djeluju samo protiv bakterija, no u nekim se slučajevima propisuju i ako se radi o virusnim bolestima kako bi se spriječio naknadni razvitak bakterijske infekcije na području već "načetom" virusima. To su tzv. suprainfekcije, koje su posebice moguće u osjetljivih bolesnika: starijih osoba, djece, pušača...
Tako će primjerice liječnik propisati antibiotike za liječenje upale uha kako bi se spriječila infekcija kosti (mastoiditis) koja, posebice u djece, može čak dovesti do oštećenja sluha. U slučaju gripe antibiotici se gdjekada propisuju kako bi se zaštitila pluća starijih osoba koje, oboljevši od gripe koja je virusna bolest, lako dobiju bakterijsku upalu pluća. No u slučaju prehlade, upale ždrijela ili virusnog gastroenteritisa antibiotici se ne bi trebali propisivati.
Snižavaju povišenu tjelesnu temperaturu
Antibiotici ne utječu izravno na tjelesnu temperaturu, ali utječu na uzrok povišenja temperature jer ona nastaje kao nuspojava upale uzrokovane mikroorganizmima. Čim se suzbije upala tako što se antibiotikom unište bakterije, tjelesna se temperatura u roku od dva ili tri dana smanji na normalne vrijednosti.
Uzrokuju pojačani umor
ova se tvrdnja često čuje, ali umor nikako nije posljedica antibiotika već bolesti i napora što ga tijelo ulaže u borbi protiv nje. Istina je, dakle, sasvim suprotna: antibiotici pomažu bržem oporavku, odnosno da umor brže prestane.
Ne preporučuje ih se uzimati istodobno s drugim lijekovima
Učinak antibiotika znatno slabi ukoliko se uzimaju s nekim vrstama lijekova, primjerice s pripravcima željeza ili lijekovima protiv želučanih smetnji. Neki antibiotici, na primjer makrolidi, opasno stežu krvne žile ako se uzimaju s lijekovima protiv migrene koji sadrže ergotanine (derivate ražene glavice). Drugi, poput primjerice rifampicina, smanjuju kontracepcijski učinak pilule. Zato liječnika uvijek treba obavijestiti o eventualnom istodobnom uzimanju drugih lijekova.
U slučaju uzimanja metronidazola, koji se u prvom redu propisuje za liječenje trihomonijaze odnosno njome uzrokovane upale rodnice, ne preporučuje se konzumiranje alkohola. Samo jedna čašica alkohola u tom će slučaju izazvati navale vrućine, povraćanje, snižavanje krvnog tlaka, a u nekim slučajevima čak i nesvjesticu.
Druge skupine antibiotika, poput kinolona i sulfonamida, opasno pojačavaju učinak ultraljubičastih zraka, uzrokuju crvenilo kože, otekline pa i opekline čim se bolesnik izloži suncu.
Za zaštitu crijevne flore, uz antibiotik treba uzimati jogurt
Istina je da jogurt sadrži svježe, aktivne mikroorganizme koji oporavljaju crijevnu floru, ali ih ne sadrži dovoljno. Stoga će liječnik, ako je to potrebno, preporučiti i druga sredstva koja potiču obnovu mikroorganizama u crijevima.
Antibiotike valja uzimati u točno određeno vrijeme
Kako bi se spriječilo razmnožavanje bakterija, treba voditi računa o trajanju aktivnog učinka antibiotika i uzimati lijek u točno preporučenim vremenskim razmacima.
J.B.
Komentari