Stvar je u vrlo jednostavnoj formuli: dnevni unos i potrošnja energije moraju biti stalno jednaki, odnosno čak je bolje da je unos manji od onoga što se potroši.
Stvar je u vrlo jednostavnoj formuli: dnevni unos i potrošnja energije moraju biti stalno jednaki, odnosno čak je bolje da je unos manji od onoga što se potroši. Riječ je o kalorijama, odnosno o energiji koju svakodnevno unosimo u organizam hranom i koju potrošimo u 24 sata.
Ako hrana koju pojedemo daje više energije nego što tijelo može potrošiti, organizam reagira na jedini mogući način - zadržava dio koji mu nije potreban za normalan rad i pretvara u masne naslage. Posljedice su poznate: kako rastu zalihe, postajemo sve deblji. Rizik je posebno velik u nadolazećoj jesensko-zimskoj sezoni. Za hladnijeg godišnjeg doba salo predstavlja daleko manji estetski problem nego ljeti...
Kako odrediti idealnu težinu
Idealna tjelesna težina je ona koju dobijemo kada visini oduzmemo broj deset. Dakle, osoba visoka 165 centimetara idealno će težiti 55 kilograma. Nemojte se striktno držati tog izračuna, jer je važna i tjelesna konstitucija tj. težina kostiju i mišićna masa, koja varira od osobe do osobe. Prema tome, rezultat možete korigirati dva ili tri kilograma naviše i naniže. Kada je riječ o debljini
Liječnici smatraju da je riječ o debljini kada ste 10-20% teži od svoje idealne težine. O pretilosti se pak radi kada ta brojka iznosi više od 20 posto.
Pretilost predstavlja opasnost za srce koje s dodatnim naporom pumpa krv, zatim za noge jer slabi vensku cirkulaciju, te za zglobove koji moraju podnositi težinu kojoj nisu prilagođeni pa se brže troše.
Da biste uravnotežili dnevni unos kalorija, treba krenuti od bazalnog metabolizma, odnosno od minimalnog broja kalorija dnevno potrebnih organizmu da bi funkcionirao u mirovanju. To je prilično jednostavno izračunati: potrebna je otprilike jedna kilokalorija za svaki kilogram težine po satu, dakle približno 1200 kilokalorija za osobu tešku 50 kilograma. Ako ste teški 50 kilograma, uglavnom sjedite i vodite normalan društveni život, tim osnovnim kalorijama (1200) dodajte još 30 posto, dakle 360 kilokalorija - to je približna potrošnja energije za osobu koja radi u uredu i ne bavi se sportom.
Koliko potrošimo kretanjem
Ako se tjelesnim aktivnostima bavimo povremeno, primjerice jednom tjedno vozimo bicikl. Nemojte previše računati na takvu vrstu aktivnosti! Preporučljivo je svakodnevno jedan sat hodati ili voziti bicikl 40 minuta -na taj ćemo način utrošiti 180 kilokalorija. Tako dolazimo do prosječne neophodne energije od 1800 do 1900 kilokalorija za osobu tešku 50 kilograma, koja radi u uredu i redovito se bavi sportom.
Komentari