Sve je u glavi!

Mnogi od nas uče strani jezik u školi, ali ga kasnije zaboravimo jer ga nikada nismo imali priliku slušati ili upotrijebiti. No, to znanje nije nestalo iz naših mozgova.

Mnogi od nas uče strani jezik u školi, ali ga kasnije zaboravimo jer ga nikada nismo imali priliku slušati ili upotrijebiti. No, to znanje nije nestalo iz naših mozgova. Ono je još uvijek tamo, čeka da mu pristupimo.

Kako ga ponovo možemo naći?

Psiholozi su radili sa dobrovoljcima koji su bili engleski govornici, ali koji su kao djeca koja su živjela u inozemstvu učili hindi ili zulu. Fokusirali su se na ta dva jezika jer oni sadrže određene zvukove koji su za engleske govornike teški za prepoznavanje i izgovor. Zamolili su dobrovoljce da ispune temeljni test rječnika kako bi vidjeli sjećaju li se ikoje riječi zapostavljenih jezika. Ispalo je da iako dobrovoljci nisu pokazivali sjećanje na drugi jezik u rječničkom testu, bili su sposobni brzo naučiti i ispravno identificirati zvukove izgovorene na zapostavljenom jeziku.

Učenje stranog jezika

Ta istraživanja upućuju da izlaganje djece stranim jezicima, čak i ako ih oni ne nastave govoriti, može imati trajni učinak. Čak i ako jezik bude zaboravljen, nakon mnogo godina nekorištenja, preostali tragovi rane izloženosti mogu se manifestirati kao pojačana sposobnost za ponovno učenje tog jezika. Nikada nije kasno! U svojoj knjizi The brain that changes itself (mozak koji samog sebe mijenja), neurolog Norman Doidge piše kako je učenje novog jezika u kasnijim godinama dobro za poboljšavanje i održavanje pamćenja općenito. Kaže kako nove jezične vještine održavaju mozak i dobrom stanju za pohranjivanje svih vrsta informacija.

Kako izgraditi mozak?

Znanstvenici rade na tome da naprave živi kompjutor. Možda bi se umjesto toga trebali usredotočiti na stvaranje umjetnog mozga (ili je to jedna te ista stvar?) Neuroznastvenici smatraju kako ih samo desetak godina dijeli od stvaranja mašine koja će oponašati funkcije ljudskog mozga. Doktor Henry Markam je izjavio kako vjeruje da je to posve tehnički i biološki moguće. Jedina nesigurnost je financijska. To je izuzetno skup projekt i još nije sve sigurno. Postoje razne poteškoće. Zapravo nitko zaista ne zna što već znamo o mozgu. Mislimo da vidimo očima, no u stvari većinu onoga što vidimo stvoreno je kao projekcija pomoću našeg mozga. Pa, što to zapravo gledamo kada gledamo u nešto što je izvan nas?

 

Komentari

Igor Ognjenović
Igor Ognjenović

Igor Ognjenović je voditelj i redovni predavač Centra za astrološku edukaciju u Zagrebu. Astrologijom se počeo baviti u sklopu američkog Rosicrucian Fellowshipa, a tradicionalnu astrologiju specijalizirao na Academy of Predictive Astrology pod vodstvom Roberta Zollera. Svoje tekstove iz područja astrologije, duhovnosti i znanosti objavljivao je u Jutarnjem listu, Fokusu, Astro magazinu i Svjetlosti. Napisao je knjigu "360 Pandorinih kutija - simboli za stupnjeve Zodijaka".