Po zadnjim istraživanjima infarkt i koronarne bolesti srca glavni su urok smrti svake treće žene.
U posljednje vrijeme žene diljem svijeta obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, te se što prije mora napraviti nešto po tome pitanju. Za vas smo danas priredili par savjeta koje navike da usvojite kako bi smanjili šanse krvožilnim bolestima, koje u zadnje vrijeme odnose sve više života. Bolje spriječiti nego liječiti, kazuje nam stara poslovica.
Žene su često u strahu od karcinoma dojke da zaborave na kardiovaskularne bolesti, no i njih se isto treba pribojavati. Po zadnjim istraživanjima infarkt i koronarne bolesti srca glavni su urok smrti svake treće žene. Nekada su se infarkta pribojavale samo osobe starije životne dobi, no u današnjici nerijetko infarkt srce zadesi i vrlo mlade osobe. Uz lošu prehranu i nedostatak sportskih aktivnosti, pušenje je povećalo pojavu infarkta kod mladih osoba, jer mladi konzumiraju duhana već od svoje petnaeste godine života. u zapadnom svijetu sve češće se pojavljuje i šećerna bolest, te pretilost, koje često imaju dramatične i kobne posljedice.
Spolni hormoni koji donekle štite ženu do početka menopauze, no njihov učinak nakon toga nestaje pa rizik kod žena da obole od kardiovaskularnih bolesti daleko nadmašuje onaj kod muškaraca iste dobi. Uz ostalo, estrogeni ne mogu suzbiti posljedice povećanog krvnog tlaka, kolesterola ili pak pušenja. Ovo bi nas trebalo potaknuti da moramo promijeniti dosadašnje životne navike.
Kolesterol
kolesterol uglavnom proizvodi jetra, no dobivamo ga i iz nekih namirnica (jaja, čvarci, paštete, slanina…). Kolesterol je inače masnoća koja je neophodna našem organizmu, no vrlo je opasna ako je u krvi ima više od 5 mmol/l. Ako u krvi bude više kolesterola od dopuštenog, tada se on taloži na stjenkama krvnih žila, pogotovo na koronarnim srčanim arterijama. Masne naslage uvelike ometaju rad krvotoka, te također vrlo lako može doći do začepljenja arterija što u konačnici izazova infarkt. Protiv kolesterola se možemo boriti smanjenjem količine alkohola i životinjskih masti koje unesemo u naše tijelo, uz to se možemo boriti i sa lijekovima.
Lagana hrana
Iako raznolika hrana pomaže u borbi sa većinom poznatih bolesti, pa tako i onih kardiovaskularnih, mi i dalje jedemo previše i loše. Kako bi smanjili rizik, svakodnevno treba jesti voće i povrće, ribe, žitarica, piletine, puretine i slično. Također treba paziti da barem tri obroka u tjednu sadrže mahunarke. Kako bi poboljšali okus hrani, smijete dodati sve začine osim soli. Obično se koriste mediteranske trave i biljna ulja, ali izbjegavajte maslac.
Manje alkohola
Znanstvenici su dokazali da malo vina pozitivno utječe na zdravlje, no u velikim količinama vino, ali i sva alkoholna pića povećavaju krvni tlak i tako stvaraju velik rizik za krvožilni sustav. Alkohol pogoduje pojavi povišenog tlaka i šećerne bolesti zbog kolesterola koje sadrži u sebi. Uz to povećava i tjelesnu težinu. Alkohol je najbolje izbjegavati ili ga barem ograničiti na 3 dl piva i 2 dl vina dnevno.
Voda
Voda napaja stanice i prenosi hranjive stanice, te se njome također izlučuju otpadne tvari iz tijela. Svaka osoba bi u prosjeku trebala popiti oko litru i pol vode dnevno, čak i ako nismo žedni. Nije bitan tip vode, bila ona gazirana, negazirana, mineralna ili pak ona iz slavine. Uz vodu dodatnu tekućinu koja je potrebna tijelu unosimo juhama, čajevima i kavom, vrlo je važno znati da kava i čaj potiču srce na dodatni rad. Voćni sokovi i osvježavajuća pića su također dobro došla, no nemojte pretjerivati sa njezinom konzumacijom.
Uz ovih par savjeta nadamo se da ćemo vam pomoći da usvojite neke navike, te da pomoću njih živite zdravo i puni energije, bez brige o kardiovaskularnim bolestima.
J.B.
Komentari