Umjesto da služi kao gorivo, hrana mnogima predstavlja utjehu.
Umjesto da služi kao gorivo, hrana mnogima predstavlja utjehu. Stres, dosada ili potištenost mogu napraviti pravi lom u našim prehrambenim navikama. Pritom naš odnos prema hrani vuče korijene još iz djetinjstva. Psiholozi još nisu uspjeli točno utvrditi na koji se način stvara veza između osjećaja i prehrane, no međuodnos nastaje još u ranom djetinjstvu kada smo jako povodljivi. Kultura tu također igra ulogu, uobičajeno je jesti tri obroka dnevno iako se čini mnogo razumnijim jesti češće, u manjim obrocima. Istražujemo stoga ovdje uzroke koji nas navode da nesvjesno stalno nešto "grickamo" i načine kako se tome oduprijeti.
Obuzdajte nagon
Osluškujte svoje tijelo, naučite razlikovati jelo iz navike nasuprot onomu iz potrebe. Pokušajte jesti nešto malo onda kad ste gladni, umjesto da se strogo pridržavate satnice svakog obroka. Vodite dnevnik raspoloženja i obroka. Zapišite sve što pojedete i popijete tijekom jednog tjedna te kako ste se osjećali u tom trenutku, to će vam pomoći da odredite trenutke kada jedete, a niste gladni. Nizozemska znanstvenica Tatiana van Strijenin u jednom je istraživanju utvrdila da su zabrinutost, neraspoloženje i ljutnja najčešći osjećaji koji ljude navode da posegnu za hranom. Dnevnik može ukazati i na situacije i doba dana u kojem ste najskloniji pretjeranom jelu, pa onda prema tome možete i planirati svoj novi raspored. Naučite suočavati se si problemima ne pribjegavajući jelu. Razgovarajte o neriješenim pitanjima s prijateljima ili potražite savjet stručnjaka. Postanite svjesni "opasnih" situacija. Cijeli niz stvari može potaknuti da jedete više, od sjedenja pokraj zdjelice pune kikirikija u kafiću do svađe s prijateljem, sama svijest o takvim situacijama može vam pomoći da kontrolirate ne svjesno grickanje.
Recite ne pudingu
Zapitajte se poslije ručka treba li vam uistinu desert. Ustanovit ćete da ga češće ne trebate nego trebate i da ga jedete samo zato jer vam je ponuđen. Ako uspijete smanjiti želju za nečim slatkim poslije obilnog obroka, riješiti ćete se potrebe za slatkim i u kriznim situacijama, a da ne pričamo o borbi sa kilogramima.
Odrecite se loših navika
Navika da "nešto prezalogajite", poput keksa koji ćete pojesti čim se vratite s posla, odgovor je na podražaj, baš kao što neki ljudi uvijek trebaju cigaretu uz piće, kažu psiholozi. No, promijenite li rutinu, prekinut ćete tu začaranu vezu a time i naviku. Otići odmah s posla na gimnastiku ili snimiti na video omiljenu TV seriju pa je pogledati u neko drugo vrijeme, načini su da prekinete s navikama hrana-aktivnost.
Čuvajte se manipulatora
Komercijalni interesi koji vas tjeraju da jedete svuda su oko vas, od privlačnih proizvoda na policama trgovina, čokoladica i bombona uz samu blagajnu do švedskog stola u restoranu. Istraživanje pokazuje da smo, što je više vrsta hrane na stolu, to skloniji sve kušati i prejesti se. Čak i u kinima slatkiše i kokice prodaju u velikim porcijama. Ako ni u kinu ne možete bez grickanja, radije ponesite vlastite "grickalice" poput suhog voća ili sjemenki suncokreta.
Naučite reći "Ne, hvala"
Uvježbajte naizust uljudne načine odbijanja ponuđene hrane koju zapravo ne želite pojesti. Tako ćete jesti samo kad to uistinu želite. Ako vaš dnevnik prehrane i osjećaja otkriva da prečesto ne znate reći "ne", upitajte se događa li se to i u drugim područjima vašeg života. Ako je odgovor potvrdan, možda ne bi bilo naodmet potražiti pomoć psihoterapeuta.
Ne mješajte glad i žeđ:
Svatko tko je avionom prošao kroz više vremenskih zona ili išao na vrlo dug put, zna koliko je to iscrpljujuće, a dehidriranost je glavni uzrok toj iscrpljenosti. Ako inače tijekom dana pijete puno kave, čaja ili čak alkohola (sva nas ta pića dehidriraju) i mislite da biste morali nešto pojesti jer ste umorni i vrti vam se u glavi, pokušajte najprije popiti čašu vode.
Više uživajte u jelu
Usredotočenost na jelo je ključni čimbenik za potpunu kontrolu prehrambenih navika. Temeljito žvakanje pomaže oslobađanju svih onih okusa hrane koje inače naš osjet okusa ne uspijeva ni registrirati. Brzo gutanje i puno vode uz jelo može poremetiti apsorpciju hrane, pa želudac sporije šalje mozgu signal da je sit. Zadovoljstvo obrokom mnogo je veće, kažu stručnjaci, ako jedete u društvu ili u obitelji. Sam čin jela potiče osjećaj opuštenosti i užitka. Sendvič koji žvačete na brzinu dok nešto radite, sasvim sigurno nema takav učinak.
Jednostavno budite zdraviji
Jedno od najvećih svjetskih istraživanja o načinu života pokazalo je da su ljudi koji su uspješno smršavili i održali novu težinu i vitkost dulje od godinu dana, promijenili svoje ponašanje u tri glavna područja: smanjili su unos masnoća, odnosno količinu masnije hrane; bili su svjesni kalorija koje u obliku pića i "zalogaja" uzimaju između obroka; u svoju su svakodnevicu unijeli tjelesnu aktivnost kao što je pješačenje na posao ili vožnja biciklom. Možda mislite da ste neizlječivi ovisnik o čokoladi ili da morate jesti kako biste "smirili živce" i utješili se u potištenosti. No znanost dokazuje da, promijenite li ono što radite u takvim trenucima, možete zauvijek prekinuti i začarani krug nezdravih prehrambenih navika.
Zeleno svjetlo namirnice koje možete konzumirati u većim količinama
Žuta dinja: Ovo voće ima samo četiri kalorije u 25 grama, odličan je izvor C vitamina i betakarotena i puna je vode što je također dobro za bubrege.
Maline: Imaju svega sedam kalorija u 25 grama, mnogo C i E vitamina te vlakana.
Celer: Dvije velike stabljike sadrže samo osam kalorija plus kalij i tvari za koje se vjeruje da reguliraju krvni tlak.
Zelene paprike: Sadrže samo četiri kalorije u 25 grama i dobar su izvor antioksidanata (vitamina C i betakarotena) te bioflavonida koji pomažu apsorpciju vitamina C.
Dijetni krekeri: Svaki ima po 20 kalorija.
J.B.
Komentari